1 A druge godine carovanja Navuhodonosorovog usni Navuhodonosor san, i uznemiri mu se duh i san ga prođe. 2 I reče car da dozovu vrače i zvezdare i gatare i Haldeje da kažu caru san njegov. I dođoše i staše pred carem. 3 I reče im car: Usnih san, i uznemiri mi se duh kako bih doznao šta sam snio. 4 A Haldeji rekoše caru sirski: Care, da si živ doveka! Pripovedi san slugama svojim, pa ćemo ti kazati šta znači. 5 A car odgovori i reče Haldejima: Zaboravio sam, ako mi ne kažete šta sam snio i šta znači, bićete isečeni i kuće će vaše biti bunjišta. 6 Ako li mi kažete šta sam snio i šta znači, dobićete od mene dare i poklone i veliku čast; kažite mi dakle šta sam snio i šta znači. 7 Odgovoriše opet i rekoše: Neka car pripovedi san slugama svojim, pa ćemo kazati šta znači. 8 Car odgovori i reče: Doista vidim da hoćete vremena da dobijete; jer vidite da sam zaboravio. 9 Ali ako mi ne kažete šta sam snio i šta znači, jedan vam je sud; jer ste se dogovorili da kažete preda mnom laž i prevaru dok se promeni vreme; zato kažite mi san, pa ću videti da mi možete kazati šta znači. 10 Odgovoriše Haldeji caru i rekoše: Nema čoveka na zemlji koji bi mogao kazati caru to šta ište; zato nijedan car ni knez ni vlastelin nije nikada iskao takvo šta od vrača ili zvezdara ili Haldejca. 11 I šta car ište vrlo je teško; niti ima drugog koji bi mogao kazati caru osim bogova, koji ne žive među ljudima. 12 Zato se car razljuti i razgnevi vrlo, i zapovedi da se pogube svi mudraci vavilonski. 13 I kad iziđe zapovest, te ubijahu mudrace, tražahu i Danila i drugove njegove da ih ubiju. 14 Tada Danilo odgovori mudro i razumno Ariohu zapovedniku stražarskom, koji beše izašao da ubija mudrace vavilonske; 15 odgovori i reče Ariohu, vlastelinu carevom: Zašto je tako nagla zapovest od cara? Tada Arioh kaza stvar Danilu. 16 A Danilo otide i zamoli cara da mu ostavi vremena, pa će kazati caru šta san znači. 17 Potom otide Danilo kući svojoj, i kaza stvar Ananiji, Misailu i Azariji, drugovima svojim, 18 da se mole za milost Bogu nebeskom radi te tajne, da ne bi poginuli Danilo i drugovi mu s ostalim mudracima vavilonskim. 19 I objavi se tajna Danilu, u noćnoj utvari; tada Danilo blagoslovi Boga nebeskog. 20 Progovori Danilo i reče: Da je blagosloveno ime Gospodnje od veka do veka; jer je Njegova mudrost i sila; 21 I On menja vremena i čase; smeće careve, i postavlja careve; daje mudrost mudrima i razum razumnima. 22 On otkriva šta je duboko i sakriveno, zna šta je u mraku, i svetlost kod Njega stanuje. 23 Tebe, Bože otaca mojih, hvalim i slavim, šta si mi dao mudrost i silu, i šta si mi objavio za šta Te molismo objaviv nam stvar carevu. 24 Tada otide Danilo k Ariohu, kog car beše odredio da pogubi mudrace vavilonske; i došav ovako mu reče: Ne gubi mudraca vavilonskih; izvedi me pred cara da kažem caru šta san znači. 25 Tada Arioh brže izvede Danila pred cara, i ovako mu reče: Nađoh čoveka između roblja Judinog, koji će kazati caru šta san znači. 26 A car progovori i reče Danilu, koji se zvaše Valtasar: Možeš li mi kazati san koji sam snio i šta znači? 27 Odgovori Danilo caru i reče: Tajnu koju car ište ne mogu kazati caru mudraci ni zvezdari ni vrači ni gatari. 28 Nego ima Bog na nebu koji otkriva tajne i javlja caru Navuhodonosoru šta će biti do kraja. San tvoj i šta ti je videla glava na postelji tvojoj ovo je: 29 Tebi, care, dođoše misli na postelji šta će biti posle, i Onaj koji objavljuje tajne pokaza ti šta će biti. 30 A meni se ova tajna nije objavila mudrošću koja bi u mene bila mimo sve žive, nego zato da se javi caru šta san znači i da doznaš misli srca svog. 31 Ti, care, vide, a to lik velik; velik beše lik i svetlost mu silna, i stajaše prema tebi, i strašan beše na očima. 32 Glava tom liku beše od čistog zlata, prsi i mišice od srebra, trbuh i bedra od bronze, 33 noge mu od gvožđa, a stopala koje od gvožđa koje od zemlje. 34 Ti gledaše dokle se odvali kamen bez ruku, i udari lik u stopala bronzana i zemljana, i satre ih. 35 Tada se satre i gvožđe i zemlja i bronza i srebro i zlato, i posta kao pleva na gumnu u leto, te odnese vetar, i ne nađe mu se mesto; a kamen, koji udari lik, posta gora velika i ispuni svu zemlju. 36 To je san; a sada ćemo kazati caru šta znači. 37 Ti si, care, car nad carevima, jer ti Bog nebeski dade carstvo, silu i krepost i slavu, 38 i gde god žive sinovi ljudski, zveri poljske i ptice nebeske, dao ti je u ruke, i postavio te gospodarem nad svim tim. Ti si ona glava zlatna. 39 A nakon tebe nastaće drugo carstvo, manje od tvog; a potom treće carstvo, bronzano, koje će vladati po svoj zemlji. 40 A četvrto će carstvo biti tvrdo kao gvožđe, jer gvožđe satire i troši sve, i kao gvožđe što sve lomi, tako će satrti i polomiti. 41 A što si video stopala i prste koje od kala lončarskog koje od gvožđa, biće carstvo razdeljeno, ali će biti u njemu tvrđe od gvožđa, jer si video gvožđe pomešano s kalom lončarskim. 42 I što prsti na nogama behu koje od gvožđa koje od kala, carstvo će biti nešto jako, a nešto trošno. 43 A što si video gvožđe pomešano sa kalom lončarskim, to će se oni pomešati sa semenom čovečijim, ali neće prionuti jedan za drugog kao što se gvožđe ne može smešati s kalom. 44 A u vreme tih careva Bog će nebeski podignuti carstvo koje se do veka neće rasuti, i to se carstvo neće ostaviti drugom narodu; ono će satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo će stajati do veka. 45 Kako si video gde se od gore odvali kamen bez ruku i satre gvožđe, bronzu, kao, srebro i zlato. Bog veliki javi caru šta će biti posle; san je istinit, i tumačenje mu verno. 46 Tada car Navuhodonosor pade na lice svoje, i pokloni se Danilu, i zapovedi da mu prinesu prinos i kad. 47 Car progovori Danilu i reče: Doista, vaš je Bog Bog nad bogovima i Gospodar nad carevima, i koji objavljuje tajne, kad si mogao otkriti ovu tajnu. 48 Tada car uzvisi Danila, i dade mu mnoge velike darove i učini ga gospodarem svoj zemlji vavilonskoj i poglavarem nad svim mudracima vavilonskim. 49 I Danilo izmoli u cara, te postavi nad poslovima zemlje vavilonske Sedraha, Misaha i Avdenaga, a Danilo osta na dvoru carevom.
Daniel · Biblia serbia Daničić–Karadžić (alfabeto latino)
Daniel 2 Biblia serbia Daničić–Karadžić (alfabeto latino)
Audio: Reina-Valera Antigua (RVA), leído por Joyfull · Sobre las grabaciones
Notas sobre este texto (3)
- eBible.org's Latin-script edition, ekavian pronunciation (e.g. svet, greh).
- No deuterocanonical books.
- Chapter divisions follow the Hebrew Bible in Job 39–41, Ezekiel 20–21, Hosea 11–12 and Jonah 1–2 (verse numbers there differ from English Bibles).
Personas y lugares de este capítulo
Del árbol genealógico y los mapas bíblicos de este sitio (en inglés), solo donde esas guías citan este capítulo.
Personas
Abednego
Azariah, a young man of Judah renamed Abednego, who was thrown into the fiery furnace with Shadrach and Meshach.
Citado en la guía: Daniel 1:6; Daniel 1:7; Daniel 2:49
Arioch
The commander of the king's guard sent to execute the wise men of Babylon, to whom Daniel replied with discretion and tact.
Citado en la guía: Daniel 2:14; Daniel 2:15; Daniel 2:24
Meshach
Mishael, a young man of Judah renamed Meshach, who was thrown into the fiery furnace with Shadrach and Abednego.
Citado en la guía: Daniel 1:6; Daniel 1:7; Daniel 2:49
Shadrach
Hananiah, a young man of Judah renamed Shadrach, set over the affairs of Babylon with Meshach and Abednego, who was thrown into the fiery furnace.
Citado en la guía: Daniel 1:6; Daniel 1:7; Daniel 2:49
Referencias cruzadas (47)
Pasajes relacionados con cada versículo, del Treasury of Scripture Knowledge, tal como los reúnen y ordenan los lectores de OpenBible.info.
- 1 Daniel 4:5; Ester 6:1; Job 33:15–17; Génesis 40:5–8; Daniel 2:3
- 2 Daniel 1:20; Daniel 4:6; Éxodo 7:11; Génesis 41:8; Daniel 5:7
- 3 Génesis 40:8; Génesis 41:15; Daniel 4:5; Daniel 2:1
- 4 Daniel 3:9; Esdras 4:7; Daniel 5:10; Isaías 36:11; Daniel 6:21
- 5 Esdras 6:11; Daniel 3:29; 2 Reyes 10:27; Salmo 50:22; 1 Samuel 15:33
- 6 Daniel 5:7; Daniel 2:48; Daniel 5:29; Números 22:37; Números 24:11
- 7 Daniel 2:4; Daniel 2:9; Eclesiastés 10:4
- 8 Colosenses 4:5; Efesios 5:16
- 9 Ester 4:11; Daniel 7:25; Isaías 41:23; Daniel 2:21; Daniel 3:15
- 10 Daniel 2:27
- 11 Daniel 5:11; Génesis 41:39; Juan 14:23; Mateo 19:26; Éxodo 29:45
- 12 Daniel 3:13; Salmo 76:10; Mateo 2:16; Daniel 3:19; Proverbios 27:3–4
- 13 Daniel 1:19–20; Isaías 10:1; Daniel 6:9–15; Proverbios 28:15–17; Ester 3:12–15
- 14 Daniel 2:24; Jeremías 52:12; Génesis 37:36; Eclesiastés 9:13–18; Jeremías 52:14
- 16 Daniel 1:18–19; Daniel 2:9–11
- 17 Daniel 3:12; Daniel 1:11; Daniel 1:6–7
- 18 Jeremías 33:3; Mateo 18:19; Salmo 50:15; Salmo 91:15; Mateo 18:12
- 19 Números 12:6; Amós 3:7; Salmo 25:14; Daniel 1:17; Daniel 7:7
- 20 Salmo 113:2; Salmo 145:1–2; Job 12:13; Apocalipsis 5:12; Jeremías 32:19
- 21 Salmo 75:5–7; Salmo 31:14–15; Salmo 113:7–8; Daniel 4:17; Daniel 7:25
- 22 Job 12:22; 1 Juan 1:5; Jeremías 23:24; Santiago 1:17; Salmo 139:11–12
- 23 Daniel 2:18; Éxodo 3:15; Amós 3:7; Lucas 10:21; Daniel 2:20–21
- 24 Daniel 2:12–14; Hechos 27:24
- 25 1 Corintios 1:27–28; Daniel 6:13; Daniel 5:13; Daniel 1:6; Nehemías 7:6
- 26 Daniel 1:7; Daniel 5:16; Daniel 4:8; Daniel 5:12; Daniel 2:3–7
- 27 Isaías 44:25; Daniel 2:2; Isaías 47:12–14; Daniel 2:10–11; Daniel 5:7–8
- 28 Génesis 40:8; Amós 4:13; Daniel 10:14; Daniel 2:22; Génesis 49:1
- 29 Daniel 2:28; Amós 4:13; Daniel 2:47; Daniel 2:22; Ezequiel 38:10
- 30 Génesis 41:16; Hechos 3:12; 2 Corintios 4:15; Daniel 2:17–18; 1 Corintios 15:8–12
- 31 Habacuc 1:7; Ezequiel 28:7; Daniel 7:3–17; Isaías 13:11; Mateo 4:8
- 32 Daniel 4:22; Isaías 14:4; Daniel 11:2–20; Jeremías 51:7; Daniel 7:4–6
- 33 Daniel 7:7–8; Daniel 7:19–26; Daniel 2:40–43
- 34 Daniel 2:44–45; Daniel 8:25; Zacarías 12:3; Zacarías 4:6; Daniel 7:27
- 35 Isaías 2:2–3; Salmo 37:10; Apocalipsis 20:11; Oseas 13:3; Job 6:17
- 36 Daniel 2:23–24
- 37 Ezequiel 26:7; Jeremías 27:6–7; Isaías 47:5; Salmo 62:11; Esdras 7:12
- 38 Daniel 4:21–22; Salmo 50:10–11; Jeremías 27:5–7
- 39 Daniel 2:32; Isaías 44:28–45:5; Daniel 5:28–31; Daniel 8:20; Daniel 10:20
- 40 Daniel 7:7; Daniel 7:19–26; Daniel 11:36–45; Daniel 8:24; Jeremías 15:12
- 41 Apocalipsis 17:12; Daniel 7:7; Apocalipsis 13:1; Apocalipsis 12:3; Daniel 2:33–35
- 42 Daniel 7:24; Apocalipsis 13:1
- 44 Mateo 28:18; Lucas 1:32–33; Salmo 145:13; Daniel 6:26; Apocalipsis 11:15
- 45 Isaías 28:16; Génesis 41:32; Salmo 48:1; Jeremías 32:18–19; Malaquías 1:11
- 46 Hechos 10:25; Esdras 6:10; Hechos 14:13; Levítico 26:31; Hechos 28:6
- 47 Daniel 2:22; Daniel 2:28; Amós 3:7; Deuteronomio 10:17; Daniel 11:36
- 48 Daniel 2:6; Daniel 5:11; Génesis 41:39–43; Daniel 4:9; Daniel 5:29
- 49 Daniel 1:7; Ester 2:19; Ester 2:21; Amós 5:15; Daniel 3:12–30
Referencias cruzadas: OpenBible.info (CC BY), tomadas sobre todo del Treasury of Scripture Knowledge (dominio público). · Fuentes y licencias
Lo que dijeron los Padres
Pasajes de los Padres de la Iglesia que comentan o citan este capítulo, tal como aparecen en la edición de Schaff (traducciones inglesas del siglo XIX, de dominio público). Los textos están en inglés.
Cómo se eligieron
«Comentario» es el comienzo de una homilía o exposición sobre este capítulo (homilías de san Juan Crisóstomo; tratados, sermones y comentarios a los Salmos de san Agustín). «Cita» es una frase en la que las notas de la propia edición identifican la cita de un versículo de este capítulo; solo se conserva si el texto coincide con el versículo. Solo se usan obras de autoría segura. Los Salmos siguen la numeración hebrea (Agustín usa la de los Setenta: su Salmo 50 es aquí el 51).
7. On this account also, Daniel, foreseeing His advent, said that a stone, cut out without hands, came into this world.
… it were, Daniel saw a stone that had been cut from a mountain without hands, and had broken all the kingdoms of the earth; and he saw the stone grow and become a great mountain, so as to fill the whole face of the earth. What can be plainer, my brethren?
Leer en contexto · Nicene and Post-Nicene Fathers, series 1, vol. 7 (1888)
… by human contrivance, should overpower the whole world: and he speaks most clearly thus; And in the days of those kingdoms the God of heaven shall set up a kingdom, which shall never be destroyed, and His kingdom shall not be left to another people.
Leer en contexto · Nicene and Post-Nicene Fathers, series 2, vol. 7 (1894)
… and as he does himself say: "The feet were indeed the one part iron, the other part clay, until the stone was cut out without hands, and struck the image upon the iron and clay feet, and dashed them into pieces, even to the end." Then afterwards, when interpreting this, he says: "And as thou sawest the feet and the …
The Stone which was "cut out of the Mountain without hands," is it not Christ, who came of the kingdom of the Jews, without the work of man? Has not that Stone broken in pieces all the kingdoms of the earth, that is, all the dominations of idols and demons?
Leer en contexto · Nicene and Post-Nicene Fathers, series 1, vol. 7 (1888)