Saltar al texto

1 Reyes · Biblia serbia Daničić–Karadžić (alfabeto latino)

1 Reyes 8 Biblia serbia Daničić–Karadžić (alfabeto latino)

Read in English
Sobre DK latinica
  • Traductor individual
  • AT: Texto masorético (hebreo) (no verificado)
  • NT: Textus Receptus
  • Protestante (66 libros)
  • Formal (palabra por palabra)
  • 1868
  • Dominio público
Notas sobre este texto (3)

1 Tada sabra Solomun starešine Izrailjeve i sve glavare plemenske, knezove domova otačkih sinova Izrailjevih, k sebi u Jerusalim da se prenese kovčeg zaveta Gospodnjeg iz grada Davidovog, a to je Sion. 2 I skupiše se k caru Solomunu svi ljudi Izrailjevi meseca Etanima na praznika, a to je mesec sedmi. 3 I kad dođoše sve starešine Izrailjeve, podigoše sveštenici kovčeg; 4 i prenesoše kovčeg Gospodnji i šator od sastanka i sve sude svete što behu u šatoru; prenesoše ih sveštenici i Leviti. 5 A car Solomun i sav zbor Izrailjev, koji se sabra k njemu, prinesoše s njim pred kovčegom ovaca i goveda toliko da se ne mogaše ni izbrojati ni proračunati od mnoštva. 6 I unesoše sveštenici kovčeg zaveta Gospodnjeg na njegovo mesto, u unutrašnji dom, u svetinju nad svetinjama, pod krila heruvimima. 7 Jer heruvimima behu raširena krila nad mestom gde će stajati kovčeg, i zaklanjahu heruvimi kovčeg i poluge njegove odozgo. 8 I povukoše mu poluge tako da se krajevi viđahu na prednjoj strani svetinje nad svetinjama, ali se napolje ne viđahu; i onde ostaše do današnjeg dana. 9 U kovčegu ne beše ništa osim dve ploče kamene, koje metnu u nj Mojsije na Horivu, kad Gospod učini zavet sa sinovima Izrailjevim pošto iziđoše iz zemlje misirske. 10 A kad sveštenici iziđoše iz svetinje, oblak napuni dom Gospodnji, 11 te ne mogahu sveštenici stajati da služe od oblaka; jer se slave Gospodnje napuni dom Gospodnji. 12 Tada reče Solomun: Gospod je rekao da će nastavati u mraku. 13 Sazidah dom Tebi za stan, mesto, da u njemu nastavaš do veka. 14 I okrenuvši se licem svojim car blagoslovi sav zbor Izrailjev, a sav zbor Izrailjev stajaše. 15 I reče: Blagosloven da je Gospod Bog Izrailjev, koji je govorio svojim ustima Davidu ocu mom i ispunio rukom svojom govoreći: 16 Od onog dana kad izvedoh iz Misira narod svoj Izrailja ne izabrah ni jednog grada među svim plemenima Izrailjevim da se sazida dom gde bi bilo ime moje, nego izabrah Davida da bude nad narodom mojim Izrailjem. 17 I naumi David, otac moj, da sazida dom imenu Gospoda Boga Izrailjevog. 18 Ali Gospod reče Davidu, ocu mom: Što si naumio sazidati dom imenu mom, dobro si učinio što si to naumio; 19 ali nećeš ti sazidati taj dom, nego sin tvoj, koji će izaći iz bedara tvojih, on će sazidati dom imenu mom. 20 I tako ispuni Gospod reč svoju koju reče; jer ustah na mesto oca svog Davida, i sedoh na presto Izrailjev, kao što reče Gospod, i sazidah ovaj dom imenu Gospoda Boga Izrailjevog. 21 I odredih ovde mesto kovčegu u kome je zavet Gospodnji što je učinio s ocima našim kad ih je izveo iz zemlje misirske. 22 Potom stade Solomun pred oltar Gospodnji pred svim zborom Izrailjevim, i podiže ruke svoje k nebu, 23 i reče: Gospode Bože Izrailjev! Nema Boga takvog kakav si Ti gore na nebu ni dole na zemlji, koji čuvaš zavet i milost slugama svojim, koje hode pred Tobom svim srcem svojim; 24 koji si ispunio sluzi svom Davidu, ocu mom, šta si mu rekao; šta si ustima svojim rekao to si rukom svojom ispunio, kao što se vidi danas. 25 Sada dakle, Gospode Bože Izrailjev, drži sluzi svom Davidu ocu mom šta si mu rekao govoreći: Neće ti nestati čoveka ispred mene koji bi sedeo na prestolu Izrailjevom, samo ako sinovi tvoji uščuvaju put svoj hodeći preda mnom, kao što si ti hodio preda mnom. 26 Sada dakle, Bože Izrailjev, neka se potvrdi reč Tvoja koju si rekao sluzi svom Davidu, ocu mom. 27 Ali hoće li doista Bog stanovati na zemlji? Eto, nebo i nebesa nad nebesima ne mogu Te obuhvatiti, a kamoli ovaj dom što ga sazidah? 28 Ali pogledaj na molitvu sluge svog i na molbu njegovu, Gospode Bože moj, čuj viku i molitvu, kojim Ti se moli danas sluga Tvoj; 29 da budu oči Tvoje otvorene nad domom ovim dan i noć, nad ovim mestom, za koje si rekao: Tu će biti ime moje; da čuješ molitvu kojom će se moliti sluga Tvoj na ovom mestu. 30 Čuj molbu sluge svog i naroda svog Izrailja, kojom će se moliti na ovom mestu; čuj s mesta gde stanuješ, s neba, čuj, i smiluj se. 31 Kad ko zgreši bližnjemu svom te mu se da zakletva da se zakune, i zakletva dođe pred Tvoj oltar u ovom domu, 32 Ti čuj s neba, i učini i sudi slugama svojim, osuđujući krivca i dela njegova obraćajući na njegovu glavu, a pravog pravdajući i plaćajući mu po pravdi njegovoj. 33 Kad razbiju neprijatelji Tvoji narod Tvoj Izrailja zato što Ti zgreše, pa se obrate k Tebi i dadu slavu imenu Tvom, i pomole Ti se i zamole Te u ovom domu, 34 Ti čuj s neba, i oprosti greh narodu svom Izrailju, i dovedi ih opet u zemlju koju si dao ocima njihovim. 35 Kad se zatvori nebo, te ne bude dažda zato što zgreše Tebi, pa Ti se zamole na ovom mestu i dadu slavu imenu Tvom, i od greha se svog obrate, kad ih namučiš, 36 Ti čuj s neba, i oprosti greh slugama svojim i narodu svom Izrailju pokazavši im put dobri kojim će hoditi, i pusti dažd na zemlju svoju, koju si dao narodu svom u nasledstvo. 37 Kad bude glad u zemlji, kad bude pomor, suša, medljika, skakavci, gusenice, ili kad ga pritesni neprijatelj njegov u zemlji njegovoj vlastitoj, ili kakvo god zlo, kakva god bolest, 38 svaku molbu i svaku molitvu, koja bude od koga god čoveka ili od svega Tvog naroda Izrailja, ko pozna muku srca svog i podigne ruke svoje u ovom domu, 39 Ti čuj s neba, iz stana svog, i smiluj se i učini i podaj svakome po svim putevima njegovim, koje znaš u srcu njegovom; jer Ti sam znaš srca svih sinova čovečijih; 40 da Te se boje dokle su god živi na zemlji koju si dao ocima našim. 41 I stranac, koji nije od Tvog naroda Izrailja, nego dođe iz daleke zemlje imena Tvog radi, 42 (jer će se čuti za ime Tvoje veliko i za ruku Tvoju krepku i mišicu Tvoju podignutu) kad dođe i pomoli se u ovom domu, 43 Ti čuj s neba, iz stana svog, i učini sve za šta poviče k Tebi onaj stranac, da bi poznali ime Tvoje svi narodi na zemlji i bojali se Tebe kao narod Tvoj Izrailj, i da bi znali da je ime Tvoje prizvano nad ovim domom, koji sazidah. 44 Kad narod Tvoj iziđe na vojsku na neprijatelja svog putem kojim Ga pošalješ, i pomole se Gospodu obrativši se ka gradu, koji si izabrao, i k domu, koji sam sazidao imenu Tvom, 45 čuj s neba molbu njihovu, i podaj im pravicu. 46 Kad Ti zgreše, jer nema čoveka koji ne greši, i razgnevivši se na njih daš ih neprijateljima njihovim, te ih zarobe i odvedu u zemlju neprijateljsku daleko ili blizu, 47 ako se dozovu u zemlji u koju budu odvedeni u ropstvo, i obrate se i stanu Ti se moliti u zemlji onih koji ih zarobiše, i kažu: Sagrešismo i zlo učinismo, skrivismo, 48 i tako se obrate k Tebi svim srcem svojim i svom dušom svojom u zemlji neprijatelja svojih, koji ih zarobe, i pomole Ti se okrenuvši se k zemlji svojoj, koju si dao ocima njihovim, ka gradu, koji si izabrao, i k domu, koji sam sazidao imenu Tvom, 49 tada čuj s neba, iz stana svog, molbu njihovu i molitvu njihovu, i podaj im pravicu, 50 i oprosti narodu svom šta Ti budu zgrešili, i sve prestupe kojima Ti budu prestupili, i umilostivi im one koji ih zarobe da se smiluju na njih. 51 Jer su Tvoj narod i Tvoje nasledstvo, koje si izveo iz Misira, isred peći gvozdene. 52 Neka budu oči Tvoje otvorene na molbu sluge Tvog i na molbu naroda Tvog Izrailja, i čuj ih kad Te god prizovu. 53 Jer si ih Ti odvojio sebi za nasledstvo od svih naroda na zemlji, kao što si rekao preko Mojsija sluge svog, kad si izveo oce naše iz Misira, Gospode, Gospode! 54 A kad Solomun moleći se Gospodu svrši svu ovu molbu i molitvu, usta ispred oltara Gospodnjeg, gde beše klekao i ruke svoje podigao k nebu; 55 i stojeći blagoslovi sav zbor Izrailjev, glasom velikim govoreći: 56 Blagosloven da je Gospod koji je smirio narod svoj Izrailja, kao što je govorio; nije izostala ni jedna reč od svih dobrih reči Njegovih, koje je govorio preko Mojsija, sluge svog. 57 Da Gospod Bog naš bude s nama kao što je bio s ocima našim, da nas ne ostavi i ne napusti. 58 Nego neka prigne srce naše k sebi da bismo hodili svim putevima Njegovim i držali zapovesti Njegove i uredbe Njegove i zakone Njegove, što je zapovedio ocima našim. 59 I neka budu ove reči moje, kojima se molih Gospodu, blizu Gospoda Boga našeg dan i noć da bi davao pravicu sluzi svom i narodu svom Izrailju u svako doba; 60 da bi poznali svi narodi na zemlji da je Gospod sam Bog i da nema drugog. 61 I neka srce vaše bude celo prema Gospodu Bogu našem, da hodite po uredbama Njegovim i držite zapovesti Njegove kao danas. 62 Tada car i sav Izrailj s njim prinesoše žrtve pred Gospodom. 63 I Solomun prinese na žrtvu zahvalnu, koju prinese Gospodu, dvadeset i dve hiljade volova i sto i dvadeset hiljada ovaca. Tako posvetiše dom Gospodnji car i svi sinovi Izrailjevi. 64 U taj dan posveti car sredinu trema koji je pred domom Gospodnjim, jer onde prinese žrtve paljenice i dare i pretilinu od žrtava zahvalnih; jer bronzani oltar koji beše pred Gospodom beše malen i ne mogaše na nj stati žrtve paljenice i dari i pretilina od žrtava zahvalnih. 65 I u to vreme praznova Solomun praznik i sav Izrailj s njim, sabor velik od ulaska u Emat do potoka misirskog, pred Gospodom Bogom našim, sedam dana i opet sedam dana, to je četrnaest dana. 66 A u osmi dan otpusti narod; i blagosloviše cara i otidoše k šatorima svojim radujući se i veseleći se u srcu za sve dobro što učini Gospod Davidu, sluzi svom i Izrailju, narodu svom.

Personas y lugares de este capítulo

Del árbol genealógico y los mapas bíblicos de este sitio (en inglés), solo donde esas guías citan este capítulo.

Personas

  • Solomon

    King of Israel

    David's son who built the temple and became famous for God-given wisdom.

    Citado en la guía: 1 Kings 1-11; 1 Chron. 3:5; Matt. 1:6-7

Referencias cruzadas (65)

Pasajes relacionados con cada versículo, del Treasury of Scripture Knowledge, tal como los reúnen y ordenan los lectores de OpenBible.info.

  1. 1 2 Crónicas 5:2–10; 1 Crónicas 15:25; 2 Samuel 6:12–17; 1 Crónicas 15:3; 2 Samuel 5:7–9
  2. 2 Levítico 23:34; 2 Crónicas 7:8–10; Esdras 3:4; Nehemías 8:14–18; Números 29:12–40
  3. 3 Deuteronomio 31:9; Josué 3:6; Números 4:15; Josué 3:3; Josué 4:9
  4. 4 2 Crónicas 1:3; 1 Reyes 3:4; Éxodo 40:2–33
  5. 5 2 Samuel 6:13; 1 Crónicas 16:1; 1 Reyes 8:62–63
  6. 6 1 Reyes 6:27; 1 Reyes 6:19; 2 Samuel 6:17; Éxodo 26:33–34; 1 Samuel 4:4
  7. 8 Éxodo 25:13–15; Éxodo 37:4–5; Josué 4:9; 2 Crónicas 5:9; Éxodo 40:20
  8. 9 Éxodo 25:21; Hebreos 9:4; Éxodo 40:20; Deuteronomio 10:2–5; Éxodo 34:27–28
  9. 10 2 Crónicas 7:1–2; Éxodo 40:34–35
  10. 11 Ezequiel 44:4; Ezequiel 43:4–5; Levítico 9:23; 2 Corintios 4:6; 2 Corintios 3:18
  11. 12 Salmo 97:2; 2 Crónicas 6:1–11; Levítico 16:2; Isaías 45:15; Éxodo 20:21
  12. 13 2 Samuel 7:13; Hebreos 9:24; Salmo 132:13–14; Éxodo 15:17; 1 Crónicas 22:10–11
  13. 14 2 Samuel 6:18; 1 Reyes 8:55–56; Nehemías 9:2; 2 Crónicas 30:18–20; Nehemías 8:7
  14. 15 Lucas 1:68; 1 Crónicas 29:10; Nehemías 9:5; 1 Crónicas 29:20; Salmo 115:18
  15. 16 1 Samuel 16:1; 1 Reyes 8:29; 2 Samuel 7:4–8; 1 Crónicas 28:4; Deuteronomio 12:11
  16. 17 2 Samuel 7:2–3; 1 Crónicas 28:2; 1 Crónicas 22:7; 1 Crónicas 17:1–15
  17. 18 2 Crónicas 6:7–9; 2 Corintios 8:12
  18. 19 2 Samuel 7:5; 1 Crónicas 22:8–10; 1 Crónicas 28:6; 2 Samuel 7:12–13; 1 Crónicas 17:11–12
  19. 20 1 Crónicas 28:5–6; Jeremías 29:10–11; Isaías 9:7; Miqueas 7:20; 1 Reyes 8:15
  20. 21 1 Reyes 8:9; Deuteronomio 31:26; 1 Reyes 8:5–6; Deuteronomio 9:9; Deuteronomio 9:11
  21. 22 Esdras 9:5; 1 Reyes 8:54; Éxodo 9:33; Isaías 1:15; Éxodo 9:29
  22. 23 2 Samuel 7:22; Deuteronomio 7:9; Daniel 9:4; Nehemías 1:5; 1 Samuel 2:2
  23. 24 2 Samuel 7:16; 2 Samuel 7:12; 1 Reyes 8:15; 2 Crónicas 6:14–15
  24. 25 1 Reyes 2:4; 2 Crónicas 6:16–17; 1 Reyes 9:4–6; Jeremías 33:17–26; Lucas 1:68–72
  25. 26 2 Samuel 7:25–29; Salmo 41:13; 1 Reyes 8:23; Salmo 119:49; Isaías 41:17
  26. 27 Isaías 66:1; Jeremías 23:24; 2 Crónicas 2:6; 2 Crónicas 6:18; Hechos 7:48–49
  27. 28 Lucas 18:1; 2 Crónicas 6:19; Salmo 86:3; Lucas 18:7; Salmo 141:2
  28. 29 2 Crónicas 7:15–16; 2 Crónicas 6:20; Deuteronomio 12:11; Nehemías 1:6; 1 Reyes 8:16
  29. 30 1 Reyes 8:34; 1 Reyes 8:39; 1 Reyes 8:36; Daniel 9:19; Isaías 57:15
  30. 31 Éxodo 22:8–11; 2 Crónicas 6:22–23; Proverbios 30:9; Números 5:16–22; Levítico 5:1
  31. 32 Deuteronomio 25:1; Romanos 2:6–10; Ezequiel 18:13; Isaías 3:10–11; Ezequiel 18:20
  32. 33 Levítico 26:17; Deuteronomio 28:25; Jonás 3:10; 2 Crónicas 6:24–25; Levítico 26:25
  33. 34 Daniel 9:19; Amós 7:2; 1 Reyes 8:30; Jeremías 32:37; Jeremías 31:27
  34. 35 Deuteronomio 11:17; Levítico 26:19; 1 Reyes 8:33; 2 Samuel 24:13; Apocalipsis 11:6
  35. 36 Salmo 27:11; 1 Samuel 12:23; Jeremías 6:16; Salmo 25:4–5; Jeremías 14:22
  36. 37 Deuteronomio 28:21–22; Levítico 26:16; Deuteronomio 28:38–42; 2 Crónicas 20:9; Jeremías 32:2
  37. 38 1 Reyes 8:22; Filipenses 4:6; Amós 7:1–6; Salmo 73:21–22; Isaías 1:15
  38. 39 1 Crónicas 28:9; Jeremías 17:10; Hechos 1:24; 1 Samuel 16:7; Salmo 11:4–5
  39. 40 Salmo 130:4; Apocalipsis 19:5; Éxodo 20:20; 1 Samuel 12:24; Deuteronomio 6:13
  40. 41 1 Reyes 10:1–2; Isaías 56:3–7; Hechos 8:27–40; Éxodo 18:8–12; Hechos 10:1–4
  41. 42 Deuteronomio 3:24; Deuteronomio 11:2–3; Daniel 3:28; Salmo 86:8–9; Josué 7:9
  42. 43 1 Samuel 17:46; Salmo 86:9; Salmo 102:15; Salmo 22:27; Isaías 11:9
  43. 44 2 Crónicas 6:34; Salmo 78:67–69; Salmo 132:13–14; Daniel 9:17–19; 1 Reyes 8:16
  44. 45 Salmo 9:4; Génesis 18:25
  45. 46 Eclesiastés 7:20; Proverbios 20:9; 1 Juan 1:8–10; Isaías 64:6; Romanos 3:23
  46. 47 Salmo 106:6; Nehemías 1:6–11; Esdras 9:6–7; Nehemías 9:26–30; Deuteronomio 30:1–2
  47. 48 Daniel 6:10; Deuteronomio 4:29; Jeremías 29:12–14; Jonás 2:4; Nehemías 1:9
  48. 49 1 Reyes 8:45; 2 Reyes 19:19; Zacarías 1:15–16
  49. 50 Salmo 106:46; 2 Crónicas 30:9; Hechos 7:10; Proverbios 16:7; Esdras 7:27–28
  50. 51 Jeremías 11:4; Deuteronomio 4:20; Nehemías 1:10; Jeremías 51:19; Éxodo 32:11–12
  51. 52 Salmo 145:18; 1 Reyes 8:29; Salmo 86:5; 2 Crónicas 6:40
  52. 53 Éxodo 19:5–6; Deuteronomio 32:9; Deuteronomio 14:2; Deuteronomio 9:26–29; Deuteronomio 33:1–3
  53. 54 Lucas 22:45; 2 Crónicas 6:12–13; 2 Crónicas 7:1; Salmo 95:6; Lucas 22:41
  54. 55 1 Reyes 8:14; 2 Samuel 6:18; Números 6:23–26; 1 Crónicas 16:2
  55. 56 Josué 23:14–15; Josué 21:44–45; 1 Samuel 3:19; Lucas 21:33; Lucas 1:72–73
  56. 57 Josué 1:5; Deuteronomio 31:6; Deuteronomio 31:8; Hebreos 13:5; Josué 1:9
  57. 58 Salmo 119:36; Ezequiel 36:26–27; Jeremías 31:33; Filipenses 2:13; Hebreos 13:21
  58. 59 Salmo 141:2; Juan 17:9; Lucas 11:3; Deuteronomio 33:25; 1 Juan 2:2
  59. 60 Deuteronomio 4:35; 1 Reyes 18:39; Jeremías 10:10–12; 2 Reyes 19:19; 1 Samuel 17:46
  60. 61 1 Reyes 11:4; 2 Reyes 20:3; 1 Reyes 15:14; 1 Reyes 15:3; Deuteronomio 18:13
  61. 62 2 Samuel 6:17–19; 2 Crónicas 7:4–10; Esdras 6:16–17
  62. 63 Esdras 6:16–17; 2 Crónicas 15:11; Nehemías 12:27; Miqueas 6:7; Ezequiel 45:17
  63. 64 2 Crónicas 4:1; 2 Crónicas 7:7
  64. 65 Números 34:5; Números 34:8; 1 Reyes 8:2; 2 Reyes 14:25; 2 Crónicas 7:8–9
  65. 66 Filipenses 4:4; Deuteronomio 12:12; Zacarías 9:17; Hechos 2:46; Deuteronomio 12:7

Referencias cruzadas: OpenBible.info (CC BY), tomadas sobre todo del Treasury of Scripture Knowledge (dominio público). · Fuentes y licencias

Lo que dijeron los Padres

Pasajes de los Padres de la Iglesia que comentan o citan este capítulo, tal como aparecen en la edición de Schaff (traducciones inglesas del siglo XIX, de dominio público). Los textos están en inglés.

Cómo se eligieron

«Comentario» es el comienzo de una homilía o exposición sobre este capítulo (homilías de san Juan Crisóstomo; tratados, sermones y comentarios a los Salmos de san Agustín). «Cita» es una frase en la que las notas de la propia edición identifican la cita de un versículo de este capítulo; solo se conserva si el texto coincide con el versículo. Solo se usan obras de autoría segura. Los Salmos siguen la numeración hebrea (Agustín usa la de los Setenta: su Salmo 50 es aquí el 51).

  1. Cita 8:27 Irenaeus of Lyons, Against Heresies (Book IV, Chapters XXV–XXVI)

    … praise to God, and expounded the wisdom of God in creation, [discoursing] as to the nature of every tree, every herb, and of all fowls, quadrupeds, and fishes; and he said, "Will God whom the heavens cannot contain, really dwell with men upon the earth?" And he pleased God, and was the admiration of all; and all kings of the …

    Leer en contexto · Ante-Nicene Fathers, vol. 1 (1885)

  2. Cita 8:27 Cyril of Jerusalem, Catechetical Lectures (Lecture XII)

    Afterwards Solomon hearing his father David speak these things, built a wondrous house, and foreseeing Him who was to come into it, said in astonishment, Will God in very deed dwell with men on the earth?

    Leer en contexto · Nicene and Post-Nicene Fathers, series 2, vol. 7 (1894)